Kružna staza oko Komova uz izlazak na vršni greben Vasojevićkog Koma podno vrha Bavan, oktobar 2024. godine.

Epski krug oko Komova možda neće podariti prizore kao poseta njegovim zvučnim krucijalnim vrhovima. Ali kao što Jovan Nikolić (pedalaj.me) reče, ove staze nije gazila ni vojnička čizma ni planinarska cipela već stado i pastirski opanak. Podkomovske ispaše na Štavni, Carinama, Rogamu i Ljubanu vekovna su katuništa i jezgro životnog prostora plemena Kuča, Vasojevića i Bratonožića.
Istorija ovih krajeva je turbulentna, a u njoj se prepliću borba za slobodu, borba za očuvanje verskog i nacionalnog identiteta, ali i borba za pašnjake u surovim planinskim uslovima opstanka. Andrijevica tek nakon Berlinskog kongresa 1878. postaje deo samostalne Crne Gore, sa tri strane okružena Turskom – dok Plav i Berane ostaju u Pećkom i Sjeničkom sandžaku. Upravo je put preko Trešnjevika kuda se i danas stiže na Štavnu, tada jedina nevisokogorska veza Andrijevice sa Cetinjem – i onda i sada, značajan deo godine okovana snegom. Novouspostavljene neprirodne granice presecale su stočarske rute izdiga, podelile šume i pašnjake, i dodatno iskomplikovale život na ovim prostorima. Period sve do kraja Prvog svetskog rata je tako ispunjen neprekidnim trvenjima i sukobima duž pograničnog pojasa. Spirala nasilja je dodatno potpaljivana krvnom osvetom.
Krug oko Komova je najlakše započeti i završiti na Štavni, na oko 1750m nadmorske visine do koje u međuvremenu dobacuje solidan put, koji će u nekom skorom trenutku čitanja ovog teksta biti i asfaltni. Štavna se poslednjih godina od tradicionalnog stočarskog katuna nažalost transformiše u turističko naselje bez mnogo reda i pravila ko i kako sme da gradi.
Za okrepu i izvanredan pogled na Komove odozdo valja navratiti u skrajnuti Kobilj do na gorsku terasu kod Vladete Ćulafića. Čašica domaće dolazi zajedno sa najlepšim pogledom na tron Vasojevića i Kuća odozdo. Dobro društvo je zagarantovano!

Nikšićko pivo, čašicu šljive i pasulj s lonca moramo prvo hitrim nogama zaraditi. Južni krak kružne staze silazi sa Štavne u bukovu šumu da bi se prolazeći pored nekoliko izvora postepeno uspinjao na proplanak iznad ostataka katuna po imenu Varda.
Varda, vardište značenje ove reči je stražarsko, osmatračko mesto: ovde su se u teškim vremenima nalazile drevne straže Vasojevića. U podnožju Varde leži Jošanica i podmojansko selo Japan.





Sa druge strane klisure Mojanske reke proteže se dugi greben Mojana. Tamo smo bili pre samo mesec dana prešavši ceo Mojan od Surdupa do Biograda.

Još bolje poglede na okruženje ponudiće logično sam vršni greben Koma Vasojevićkog. Do grebena u ovom delu ima tek 300 metara visinski, ali bez uočljive staze. Mora se navigirati kroz pojas samonikle četinarske šume dok se ne dohvati čistina. Ceo šumski pojas je stanište medveda.
Osnovni Krug oko Komova je dug 19 kilometara sa 750m skupljene elevacije po razgaženoj markiranoj stazi. Stazu je moguće preći za 6-7 sati bez većih problema. Uz rani start, za one sa dovoljno energije i motivacije, ima prostora i za neki od manje posećenih vrhova Komova, a koji su dostupni sa kružne staze. Kao najbolji izbor se nameću Suvovrh (2211m), Rogamski vrh(2303m) ili u mom slučaju Bavan (2252m).

Da budemo precizni, izlazak na sam vrh Bavan ili susedni Trorogi krš se ne preporučuje. Kad kažem Bavan zapravo mislim na vršni greben (sa slike) u neposrednoj blizini ovih izuzetno krušljivih vrhova na suprotnom kraju grebena Vasojevićkog Koma.
Već sa prilaza ovom delu grebena se otvara vidik ka Planinici, Sumoru, Vili, Mojanu i Prokletijama, da bi se izlaskom na greben otvorila nova perspektiva ka Komu Kučkom i Ljevorečkom preko Međukomlja.









Povratkom na kružnu stazu, šumski pojas prestaje pred katunom Popovića na Carinama (1870m). To je sam krov visoke Kučke planine. Jedna od kamenih koliba (“glada”) je pripadala i porodici Marka Miljanova Popovića.
Kružna staza produžava ka prevoju između Rogamskog i Suvog vrha – to je ujedno i njena najviša tačka (2101m) i nosi naziv Ćafa od Pričelja po obližnjem katunu Pričelje koji je smešten ispod prevoja. Ćafa je reč preuzeta od komšija Albanaca (“qafa”) i označava sedlo ili prevoj.


Ćafa od Pričelja između Rogamskog vrha i Suvovrha nije samo geografska odrednica koja razdvaja severni od južnog prostora Komova. To je i vekovna međa koja razdvaja zone izdiga plemena Kuča na jugu od plemena Vasojevića na severu.
Sa Pričelja staza prelazi obodom visokog platoa Rogama, pod mramornim zidovima Ljevorečkog i Kučkog Koma. To je najatraktivniji deo kruga oko Komova. Dalje se prolazi pored Crnih izvora (Rogamsko vrelo) čija hladna voda je nadaleko poznata i smatra se jednom od najboljih netaknutih izvorišta u celoj Crnoj Gori.



Od Rogama se ka severu proteže atraktivno Rogamsko bilo ka Ljevorečkoj planini i grebenu Strmenice sa koga se pruža možda i najlepši pogled na Komove. Pogled je toliko inspirativan da sam mu posvetio posebnu priču i posetu.

Vršni greben pod Bavanom, Rogamski vrh ili Suvovrh i naposletku Strmenice, teško je reći šta je bolja opcija kao dopunski program uz krug oko Komova. Vredi prelomiti ovaj krug na dva dana uz recimo konak na Ljubanu na katunu Martinovića – vremena će u tom slučaju biti napretek da se sve ove lepote sagledaju i obiđu.
“Na Ljubanu, na lokaciji Bjelaga, stoje zagonentni mramori koji bude sećanje na tragični događaj iz pretprošlog vijeka kada je u ovim krajevima vladala poprilična anarhija i kada su hajdučke bande pljačkale stoku čobanima. Prema predanju, dva stočara čije kosti ostadoše vječno na Ljubanu, osvećena su sljedeće godine pri narednoj pohari istih moračkih hajduka” (Jovan Nikolić pedalaj.me)


Završni deo od Ljubana ka Štavni kod katuna Martinovića silazi kroz šumu a potom prati obod doline rečice Ljubaštice. Ova udolina predstavlja relikt morenske brane lednika koji je u prethodnoj geološkoj epohi popunjavao prostor Međukomlja.
Opisana ruta se kreće u preporučenom smeru kazaljke (gpx: Kružno oko Komova), ali se po želji može odraditi i u suprotnom smeru. Staza je sve vreme bezbedna bez eksponiranih delova. Kružna staza ili jedan njen deo će dobro poslužiti posetiocima koji žele da osete prostor Komova izbliza ali se još uvek ne osećaju dovoljno spremni da krenu put nekog od njegovih vrhova. Bilo južni ili severni krak je moguće zatvoriti i stazom koja se sa prevoja dva Koma vraća na Štavnu ili Ljuban kroz Međukomlje.
Nebojša Atanacković, oktobar 2024. godine
