Pelion, Pilion ili grčki Pilio je planinsko-morska oblast centralne Grčke u neposrednoj blizini Volosa. U pitanju je poluostrvo oivičeno dubokim zalivom Pagasitos sa jedne i Egejskim morem sa druge strane.
Severni i centralni delovi Peliona su sve samo ne stereotipna slika grčkog priobalja: guste i nepregledne šume koje dosežu 1550 metara nadmorske visine, brojni potoci i klisurice, uspavana sela u kamenu.


Pelion u mnogome podseća na Zagori. Samo što umesto dubokog klanca i ogoljenih planinskih vrhova ovde imamo moćnu planinu koja se dramatično obrušava ka Egejskom moru, gradeći brojne atraktivne uvale.

Ipak pravo bogatstvo Peliona nisu rajske egejske plaže već njegova sela, podignuta u harmoniji sa prirodom koja ih okružuje, međusobno povezana planinskim stazama i nekoliko vekova starim kaldrmisanim putevima.

I dok je veći deo Grčke i Balkanskog poluostrva sa dolaskom Turaka ekonomski tavorio, Pelion (kao i Zagori) je bio mesto neocekivanog prosperiteta.
Tri faktora su doprinela ovom razvitku:
- Turci se nisu previše interesovali za planinske predele bez mnogo obradive zemlje. Mnogi Grci iz susedne tesalijske ravnice su prebegli na Pelion jer su se tu osećali bezbednije.
- Pelion je bio izuzet iz sistema uprave carstva, jer je pripadao posedu sultanove majke – takozvani Valide-Hanum. Harač koji se plaćao ovde bio je niži nego na drugim mestima. Ovde je Grcima bilo dozvoljeno i da imaju svoje škole i univerzitete. U selu Kisos je neko vreme radio kao učitelj i čuveni Riga od Fere, revolucionar i otac moderne grčke nacije (kasnije mučki pogubljen u kuli Nebojša u Beogradu).
- Umerena i vlažna klima je pogodovala uzgoju voća. Pelion je bio glavni voćni snabdevač carske prestonice Konstanipolj. Pored voća cvetala je i proizvodnja maslina, kestena ali i svile i obuće. Brodogradilišta su se nalazila na jugu poluostrva (Trikeri). Roba je brodovima distribuirana od Smirne do Moldavije, a konjima do Beča i Budimpešte.
Sve ovo doprinelo je neočekivanom bogatstvu u raštrkanim planinskim selima, koje je i danas vidljivo kroz tradicionalnu arhitekturu starih trgovačkih kuća i popločanih puteva i mostova.

Danas postoji dvadesetak starih sela na Pelionu raspoređenih od oboda grada Volosa pa do sredine samog poluostrva. Neka su potpuno revitalizovana brojnim restoranima i hotelima u tradicionalnom stilu, dok su druga zbog lošijih putnih veza, podalje od mora i grada, tek nedavno izbila na scenu. Pelion je popularno tržište nekretnina za imućnije Grke od ukusa, a koji traže beg od vrućine u atraktivnom istorijskom okruženju.
Koncept pelionskih sela glasio bi ukratko: obavezan centralni trg (plateia) sa tavernom, crkvom i prastarim drvetom sa vrhunskim pogledom na okolinu.
Koje selo je najlepše?
Ako je kriterijum čitav milenijum staro drvo na glavnom trgu onda je to Tsagarada. U ovom selu najmanje neobično je samo njegovo ime. Sve odiše na bajkovitu izopačenost jednog Wes Andersona. Džinovski platan, gusta šuma, oronule vile obrasle trnjem i neočekivani hotel (“Izgubljeni jednorog”).



Ako su presudni panoramski pogledi, onda je to bez premca Makrinitsa. Sam put od Volosa do ovog sela ima više serpentina od prevoja Vršič. Što se ide više, put je sve uži. Makrinitsa zaista ima senzacionalnu lokaciju na vrhu planine, u prepoznatljivim tonovima belog kamena. Ovde treba doći u magičan sat pred zalazak sunca.


Pitoreskni Agios Laurentios ili Sveti Lovrentije odiše životom ali ga slabo ko posećuje. Pravi način da se u njega dođe jeste pešaka. Pelion je sa mrežom starih kaldrma raj za lagano planinarenje “od sela do sela” (“village hoping”) a kako leto nije zahvalno za duge ture, šetnja od sela Agios Georgios Nilias do Agios Laurentios nudi sve blagodeti hodanja po Pelionu, a da zauzvrat ne traje dugo.



Moj lični favorit među selima Peliona je mistični Pinakates. Za razliku od drugih mahom revitalizovanih mesta, Pinakates je grad duhova – glavni trg bez uobičajnih drvenih stolova i bez ljudi.


Tu su još istorijski značajna mesta na severu Zagora i Kissos, a u centralnom Pelionu šarmantna Vizitsa i grčki Sremski Karlovci – selo Milies: važan edukativni centar za vreme turske vladavine, o čemu svedoči stara biblioteka u centru mesta. U crkvi na glavnom trgu nalaze se najlepše freske na Pelionu.

Planina Pelion je savršeno mesto za aktivan letnji odmor: Vetar, voda i zelenilo kreiraju čudesnu mikro-klimu sa bar 5 stepeni nižom temperaturom nego uz more. Jutro i veče predstavljaju savršeno doba za njuškanje po okolnim selima, dok se vreli dnevni sati mogu provesti na nekoj od privlačnih plaža raspoređenih pre svega po egejskoj strani. Neke od njih su: Potistika, Agia Saranta, Milopotamos i Fakistra.





Atrakcije na Pelionu su raštrkane, a putevi krivudavi, što znači da treba računati na dosta vremena provedenog u vožnji – 1-2 sata u proseku. Smeštaj na severnijoj egejskoj strani (Tsagarada, Kissos, Chorefto) je logistički bolje rešenje koje će značajno skratiti vreme u kolima, ali je ovde i najveća koncentracija turizma. Pri tome sunce sa ove strane planine zalazi i tri sata ranije nego u mestima okrenutim ka zalivu. Ako kojim slučaju duvaju severni ili istočni vetrovi, egejska strana je izrazito otvorena, što u prevodu znači velike talase i gubitak tirkizne boje mora. Zalivske plaže sa druge strane nisu ni blizu toliko atraktivne.

Krajnji jug Peliona a koji odiše ostrvskom mediteranskom atmosferom ovog puta nismo ni stigli da obidjemo. Fokus je pao na planinski, atipični deo grčke obale.
Pelion za razliku od tipičnih letovališta živi tokom cele godine (na vrhu planinu postoji i ski centar).
Za razliku od visokogorskih akcija gde smo u potrazi za predelima van domašaja ljudi, čar planinarenja po Pelionu je upravo suprotna: zlatna reč zove se “kalidrimi” i odnosi se na gustu mrežu popločanih staza kojima je davnih dana ispresecan Pelion.
Reč kaldrma koja postoji i u našem jeziku potiče upravo iz Grčke a nastala je sintagme “kalos drumos” što na grčkom znači dobar put!
Kaldrme su potom utonule u zaborav, ali ih danas ponovo otkrivaju hajkeri i skajraneri.
Želja mi je da se vratim u periodu nešto nižih temperatura, u proleće ili jesen, i doživim Pelion upravo u tom duhu!

Trek (Agios Georgios Nilias – Agios Laurentios):
Bici Trek (Agios Georgios Nilias – Pinakates – Vizitsa – Milies):
Kako sam vas slučajno pronašla.Oduševljena sam.Znate da sam upravo na fb u grupi Pilion virgin paradise-Pilion devičanski raj, objavila iz slika jesenjeg Piliona.Pridružite nam se u grupi i podelite te vaše predivne slike.Ja inače jako puno putujem ali Pilion nam je velika ljubav tako da smo tamo kupili kuću za penziju.Sad zvrji prazna pa ako vas zanima nekad,vodite dečicu. Pilion mi je bio u planu da pišem na blogu ali doći će to kasnije i moja lična priča o njemu.Vaša je kompletna tako da sam pomislila da nema potrebe haha.Ja uz putopis obično pišem i gluposti koje nas prate.Pozdrav,pratim vas!
LikeLiked by 1 person
Hvala Vam na iskrenim i izdašnim komentarima! Pozdrav sa Žabljaka koji je btw idealna odskočna daska za upoznavanje prirode Ex-Yu…Zapratio sam, Vas biću opširniji uskoro, ovde je slab net…
LikeLike
Fenomenalne fotografije i odlicno sve ispricano! Svratite nam na kaficu na Pilionu a mozda padne i rostilj!
LikeLike